Zagorski puran – zanimljivosti i činjenice o gospodaru blagdanskog stola

bird, turkey, ornithology-6609406.jpg

Bliži nam se vrijeme blagdana, a u Hrvatskoj je običaj za božićni ručak na stolu imati purana s mlincima. U nastavku pročitajte zanimljivosti i činjenice o tim cijenjenim pticama.

 

    • Uzgoj zagorskih purana počeo je još u 16. stoljeću, kada su prve jedinke dopremljene iz Italije.
    • Zagorski puran je najpoznatiji i autohtoni puran koji se uzgaja u Hrvatskoj.
    • U  Hrvatskoj se uzgajaju četiri soja purana koje se razlikuju po boji perja. Najzastupljeniji je brončani tip, a najrjeđi crni tip, dok svijetlog i sivog tipa ima nešto više.
    • Jedan zagorski puran zahtjeva oko 25 m2 zelene površine, što znači da ih može maksimalno na 1 ha biti 400.
    • Na tržište dolaze purice starosti od 5 do 16 mjeseci koje ne smiju težiti više od 3,5 kg, a purani od 5 kg.
    • Meso purice (ženke) postiže višu tržišnu nego meso mužjaka (purana).
    • Po tovljenom puranu treba se utrošiti 4 do 6 kg koncentrata i 25 do 30 kg žitarica.
    • Dolazak purana na europsko područje omogućili su mornari Kraljevine Španjolske koji su kod američkih Indijanaca pronašli divlje i domaće oblike pura. Te, za njih, nove životinjske vrste donijeli su na svojim brodovima oko 1520. godine na područje Španjolske.
    • Širenje purana Europom teklo je poprilično brzo, tj. oko 40-50 km godišnje.
    • Prema zapisima Magistrata Mletačkog, puran je iz Italije 1561. godine donesen na područje Lepoglave te se ondje počeo i uzgajati.
    • Izvoz purana iz Hrvatskog zagorja na europsko tržište započeo je krajem 19. stoljeća, a najveći procvat u proizvodnji zagorskih purana zabilježen je u tridesetim godinama 20. stoljeća kada se je iz zagorja u zemlje zapadne Europe izvozilo i 100.000 purana godišnje.
    • Zagorski puran je kroz povijest imao veliku ulogu u životu stanovnika Hrvatskog zagorja koji su njegovim uzgojem osiguravali stalan i solidan izvor materijalnih prihoda.
    • Uzgoj zagorskih purana tijekom godine odvija se na otvorenome. Na livadama poslije košnje, a zatim po strništu i šikarama purani nalaze i brojne skakavce koji predstavljaju dodatni izvor bjelančevina.



  • Puran kao vrsta je upisan u bazu podataka FAOSTAT-a (http://faostat3.fao.org/home), a zagorski puran kao pasmina je upisan u središnje FAO (Food and Agriculture Organization) baze podataka DAD-IS – (http://dad.fao.org/) i FABIS (http://efabis.tzv.fal.de/ ).
  • Zagorski puran se od 1998. godine nalazi se na popisu izvornih i zaštićenih pasmina Republike Hrvatske, a od 2000. godine zagorski puran je upisan u svjetski registar pasmina domaćih životinja koja se vodi pri FAO-u (Food and agriculture organisation). Da bi neki puran bio zagorski puran, on mora biti uzgojen isključivo na području Hrvatskog zagorja.
  • Zagorski purani namijenjeni za proizvodnju proizvoda „Zagorskog purana“ moraju biti uzgojeni isključivo na području Hrvatskog zagorja. Područje Hrvatskog zagorja obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije, te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine: Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.