Nova godina – običaji i praznovjerna vjerovanja

nova-godina




Prijelaz iz jedne kalendarske godine u drugu u tradicijskoj kulturi nije obilježen proslavama kao što je to u današnje vrijeme. Na Staru godinu (Silvestrovo), svećenik čita podatke o rođenim i umrlima, krštenima i vjenčanima protekle godine. Na Staru godinu, dječaci su hodali selom i nazdravljali pjesmom i čestitkom kako bi Nova godina bila čim bolja.

U Podravini (Peterancu) zabilježena je pjesma Kakva je to svetlost ko Betlem gori. U Hrvatskom zagorju i Međimurju Nova godina se čestitala, kako u kojem mjestu, hodajući selom uoči Stare i Nove godine. U Hrvatskom zagorju „noćni pjevači“, tri do četiri mladića, hodali su, od kuće do kuće, noseći košaru za darove.



Jedan je sa sobom nosio zvono kojim bi zazvonio ispod prozora kuće i svi bi zajedno zapjevali pjesmu. Usred pjesme, vlasnik kuće darivao bi ih, nakon čega bi dovršili pjesmu i krenuli sljedećoj kući. Pjesme se razlikuju u svakom mjestu, a prema običajima, u nekim mjestima Hrvatskog zagorja plesalo se kolo kod novogodišnjeg čestitanja. Dječake koji su došli čestitati Novu godinu narod je zvao pesmari, a ako su došli poslije pola noći, onda poležari. Čestitali su riječima, sličnim onim međimurskim i podravskim kod unašanja slame u kuću i dolaska koljana na blagdan svete Barbare. Prema međimurskim običajima, na Staru godinu navečer, od kuće do kuće idu tri do četiri pjevača i prati ih gudačka glazba. Pjesma, čiji je zapis naveden, pjevala se 1920. godine:

Zapis pjesme (Međimurje) Dobar vam večer, gospodar (Žganec, 1990: 131)
Zapis pjesme (Međimurje) Dobar vam večer, gospodar (Žganec, 1990: 131)




Običaj darivanja bunara (zdenca) na Novu godinu razlikuje se u svakom kraju. U Međimurju su djevojke bacajući jabuku, govorile su: „Zdenec koplenec,/ Ja tebi dara,/ Ti meni para./ Da vidim dodna,/ Za zamoš sam godna“. Značenje posljednjeg stiha znači da je djevojka spremna na udaju s obzirom na svoju dob.

 

Nova godina i praznovjerna vjerovanja

Duga tradicija slavljenja Nove godine dovela je i do mnogih praznovjerja od kojih još poneka i danas vladaju. Neka od njih su:

    • Nikako ne smijete zaboraviti čestitati bliskim osobama Novu godinu inače ćete se udaljiti od njih u narednoj godini.
    • 31. prosinca ni 1. siječnja ne treba posuđivati novac jer takvo započinjanje godine predskazuje novih dvanaest mjeseci materijalnih problema.
    • Ne iznosite ništa iz kuće 1. siječnja! – Ovo vjerovanje vrijedi za apsolutno sve, vjeruje se da na ovaj dan ne biste smjeli čak ni smeće iznijeti iz kuće.
    • Uz seksistički prizvuk, jedno od starih vjerovanja kaže da prva osoba koja prelazi kućni prag nakon ponoći ne bi trebala biti žena jer se nekada smatralo da žene donose nesreću.
    • Također, nekada se smatralo da prva osoba koja ulazi u kuću ne treba biti netko tko ima plavu ili crvenu kosu.
    • Praznovjerje kaže da nije dobro pretjerano raditi 1. siječnja.



  • Nova godina je dan na koji nije dobro bilo što razbiti ili slomiti. To je vrlo loš znak. Stoga, budite oprezni.
  • U našem društvu vlada vjerovanje da se na neki religijski blagdan nikada ne treba baviti kućnim poslovima. Isto vjerovanje vrijedi i za Novu godinu, a ljudi vjeruju da na ovaj dan čak ne treba prati posuđe
  • Potrudite se biti dobrog raspoloženja, jer postoji vjerovanje da će vas one emocije koje budete imali 1. siječnja, pratiti tijekom cijele godine.
  • Stari ljudi su vjerovali da čak i vjetar može biti dobar nagovještaj kakva će predstojeća godina biti. Pa tako, ukoliko vjetra uopće nema ili vjetar puše s juga – to znači da će naredna godina biti dobra i puna obilja. S druge strane, ukoliko vjetar puše s istoka, godina će donijeti nestašice i nevolje.

 

Odigrajte naš Najvekši kviz kajkavskih reči!



Izvori: Zagorje.com, Diplomski rad “Tradicijska glazba i običaji sjeverozapadne Hrvatske” – Tatjana Perić